Recepte iz rimskog perioda nalazimo kod mnogih antičkih autora — Apicija, Katona Starijeg, Varona, Kolumele i Vergilija. Za razliku od savremenih kuvara, antički recepti uglavnom ne sadrže precizne mere i detaljna uputstva, već su pisani u kratkoj formi: „dodaj", „promešaj", „skuvaj", „ispeci". Upravo zato njihova savremena rekonstrukcija ostavlja mnogo prostora za interpretaciju, iskustvo i kreativnost.

Da li ste znali?

Rimljani su libum pekli na lovorovom lišću kako bi kolač dobio posebnu aromu. Lovorovo lišće je tokom pečenja davalo blagi gorko-aromatični miris koji se upijao u testo.

Originalni izvor

Libum hoc mondo facito. Casei P. II bene disterat in mortario. Ubi bene distriverit, farinae siligineae libram aut, si voles tenerius esse, selibram similaginis eodem indito permiscetoque cum caseo bene. Ovum unum addito et una permisceto bene. Inde panem facito, folia subdito, in foco caldo sub testu coquito leniter.

— Cato, De agricultura, 75

Prevod i priprema

U posudi dobro isitnite sir — po mogućnosti ovčiji. Kada ga dobro usitnjite, dodajte brašno i pomešajte sa sirom. Dodajte jedno jaje i dobro promešajte. Od testa napravite četiri pljeskavice i zarežite ih nožem odozgo. Pokrijte lovorovim lišćem i pecite pokriveno u glinenoj posudi na tihoj vatri.

Libum (levo) i Globi (desno) — autentični rimski kolači na glinenim tanjirima

Na fotografiji: Libum (levo, na glinenoj ploči sa lovorovim lišćem) i Globi (desno, kuglice uvaljane u mak i sezam) — oba kolača prema originalnim Katonovim receptima iz De agricultura.

Moderna interpretacija

U okviru Amulum projekta, libum se priprema kao savremena interpretacija antičkog kolača inspirisanog originalnim rimskim receptima. Jednostavno testo od sira, brašna i jaja peče se na lovorovom lišću koje mu daje prepoznatljivu aromu, dok reljefni motivi preuzeti sa rimskih keramičkih posuda dodatno oživljavaju duh antičkih gozbi.

Upravo iz tradicije libuma — i sličnih rimskih kolača od sira — nastao je i Amulum: savremena interpretacija ovog drevnog recepta u obliku keksića sa rimskim reljefnim motivima iz Viminacijuma.

Izvor

  • Cato, De agricultura, 75 — II vek p.n.e.
  • Naučno-istraživački centar Viminacium — viminacium.org.rs